{"id":94,"date":"2019-10-12T19:44:55","date_gmt":"2019-10-12T19:44:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.koviljaca.rs\/?p=94"},"modified":"2019-10-12T19:45:26","modified_gmt":"2019-10-12T19:45:26","slug":"how-the-drina-river-got-its-name","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.koviljaca.rs\/en\/uncategorized\/how-the-drina-river-got-its-name\/","title":{"rendered":"How the Drina River got its name"},"content":{"rendered":"<p>Zaniml\u0458ivosti o poreklu imena Drine glase nekako ovako:<\/p>\n<p>U narodu je Drina, po zelenoj boji vode, nekad nazivana Zelenika. Zelena boja je naro\u010dito izra\u017eena u gornjem i srednjem toku.<\/p>\n<p>Ime reke \u201eDrinos\u201d se po prvi put pojavl\u0458uje upisano na tzv. Pajtingerovoj tabli &#8211; najstarijoj karti koja datira iz perioda srednjeg veka.<br \/>\nPo predanju je turski sultan Mehmed Fatihu godine 1463. prelazio Zeleniku skelom kod mesta Ustikoline. Prilikom prelaska, sultanov konj je upao u vodu i utopio se. Sultan je vikao: \u201eBu su derin!\u201d, \u0161to zna\u010di: \u201eova voda je duboka!\u201d.<\/p>\n<p>Tako je, iz re\u010di Derin, nakon raznih glasovne promene i modifikacija, tokom vremena nastalo ime reke: Drina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zaniml\u0458ivosti o poreklu imena Drine glase nekako ovako: U narodu je Drina, po zelenoj boji vode, nekad nazivana Zelenika. Zelena boja je naro\u010dito izra\u017eena u gornjem i srednjem toku. Ime reke \u201eDrinos\u201d se po prvi put pojavl\u0458uje upisano na tzv. Pajtingerovoj tabli &#8211; najstarijoj karti koja datira iz perioda srednjeg veka. Po predanju je turski sultan Mehmed Fatihu godine 1463. prelazio Zeleniku skelom kod mesta Ustikoline. Prilikom prelaska, sultanov konj je upao u vodu i utopio se. Sultan je vikao: \u201eBu su derin!\u201d, \u0161to zna\u010di: \u201eova voda je duboka!\u201d. Tako je, iz re\u010di Derin, nakon raznih glasovne promene i modifikacija,\u2026<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":90,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_ti_tpc_template_sync":false,"_ti_tpc_template_id":"","_locale":"en_US","_original_post":"85"},"categories":[1],"tags":[],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":4}},"amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.koviljaca.rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/94"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.koviljaca.rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.koviljaca.rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.koviljaca.rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.koviljaca.rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=94"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.koviljaca.rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/94\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.koviljaca.rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/90"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.koviljaca.rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=94"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.koviljaca.rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=94"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.koviljaca.rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=94"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}